Uz kontinuitet njegovanja i čuvanja izvornih narodnih pjesama, svirke, plesova, govora i običaja Barbanštine, osnivači KUD-a “Barban” su kao jedan od važnijih ciljeva postavili rad na prikupljanju i očuvanju originalnih narodnih nošnji Barbanštine. Cilj je ostvaren, budući da danas Društvo posjeduje ukupno 30-ak ženskih i muških originalnih narodnih nošnji, što predstavlja pravo bogatstvo.
U Kulturno-umjetničkom društvu “Barban” danas djeluju sljedeće sekcije:
- FOLKLORNA SEKCIJA (SVIRCI, KANTADURI, PLESARINI)
- LITERARNO-RECITATORSKA SEKCIJA.
FOLKLORNA SEKCIJA
1. SVIRCI – SVIRAČI
Glazbeni instrumenti karakteristični za Barbanštinu su: roženice (velika i mala), svirale (duplice), mih, mišnice i šurle. Sve su to drvena, puhačka glazbala, netemperiranog ugođaja, što odgovara karakteru narodne glazbe, tzv. ”tijesnih intervala” koja se izvodi pjevajući. Instrumenti se koriste za samostalno sviranje (solističko), sviranje kao pratnja pjevaču ili grupi pjevača i kao pratnja plesu.
Svi navedeni narodni instrumenti imaju pisak (najčešće od trske) koji je obrađen tako da proizvodi ugodnu vibraciju i daje kvalitetan zvuk. U Barbanu su dvojica izrađivača drvenih narodnih instrumenata, to su Karlo Špada i Alfo Konović. Za prenošenje umijeća svirke na narodnim instrumentima, tijekom niza godina zaslužni su: Josip Jelčić, Mladen Buić, Tedi Trošt i Mihael Glavaš.
2. KANTADURI – PJEVAČI
Nakon uvrštavanja istarske ljestvice i glazbe tzv. “tijesnih intervala” na UNESCO-vu ljestvicu zaštite spomeničke baštine, članovi KUD-a “Barban” su još više motivirani njegovati i očuvati kulturne i tradicijske vrednote, odnosno načine pjevanja i sviranja na tanko i debelo, karakterističnih za Barbanštinu i Istru.
Načini pjevanja su sljedeći: pjevanje dva muška pjevača na tanko i debelo, grupno pjevanje, pjevanje u kombinaciji muškog i ženskog glasa i solističko pjevanje uz pratnju male roženice. Karakteristično dvoglasje se pojavljuje i u instrumentalnom izvođenju na roženicama, sviralama, mihu i šurlama.
Prve snimke pjesama i svirki Barbanštine napravljene su 1963. godine za Radio postaju Pula. Do danas je snimljeno oko stotinu svirača i pjevača i na taj je način od zaborava otrgnuto mnogo izvornih starinskih napjeva i svirki. Tijekom godina djelovanja KUD-a “Barban” snimljena su dva nosača zvuka – Cviće mi polje pokrilo i Zora rudi.
Na prijedlog članova grupe kantadura, a uz podršku Upravnog odbora KUD-a “Barban” i potporu Općine Barban i TZ Općine Barban, već se godinama u studenom održava Susret kantadura “Kantajmo i svirimo za Romana”. Voditeljica pjevača u grupi pomlatka je Nevia Kožljan.
3. PLESARINI – PLESAČI
Na Barbanštini se plešu plesovi: barbanski balon, polka, balo di kušin, mazurka, stara polka, te plesovi iz ostalih dijelova Istre: šete paši i špic – polka. U svim su plesovima plesači u parovima postavljeni u krug, dok je svirač izvan kruga. Plesove prati glazbena pratnja na tradicijskim instrumentima; mihu, roženicama i šurlama. Članovi Društva plešu i neke od plesova iz drugih krajeva Istre, koji se osim uz tradicijske instrumente, plešu i uz pratnju harmonike.
Plesarini Kud-a Barban danas djeluju u 3 skupine: pomladak, plesna grupa i veterani. Tijekom godina voditelji tih skupina bili su: Vladimir Kožljan, Dean Maurić, Tina Škuflić (rođ. Trošt) i Sanja Koroman Lavižati, Lucija Krajcer i Ariana Žudih, a trenutna voditeljica je Dheeba Kožljan Škabić.
A) POMLADAK
KUD “Barban” uspješno surađuje s osnovnom školom “Jure Filipović” u Barbanu, čiji učenici čine pomladak Društva. Članove pomladka se upoznaje sa svirkom na tradicijskim instrumentima (roženice, mih, svirale), starim pjesmama i plesovima (barbanski balon, balo de kušin, polka). Grupa pomladka je osnovana 2009. godine i broji 40-ak članova koji aktivno sudjeluju u radu svih sekcija Društva. Sudjelovali su na više općinskih manifestacija, predstavili svoj rad na Smotri folklora Osnovnih škola Istre ”Fažanski tanac”. Od početka su pristuni na “Maloj smotri folklora Istarske županije”, a predstavili su se i na Vinkovačkim jesenima
B) PLESNA GRUPA
Najaktivnija grupa KUD-a “Barban”, koja ujedno čini njegovu okosnicu. Grupu sačinjava 20-ak članova koji s velikim entuzijazmom njeguju tradicijske plesove i rade na očuvanju kulturne baštine Barbanštine. Bez obzira na to, članovi grupe rado uvježbavaju i nove plesove iz drugih krajeva Istre, koji ne odstupaju od tradicije, a pridonose boljoj motiviranosti plesača, zadovoljavaju njihovu potrebu za novim spoznajama, obogaćuju iskustvo i produbljuju spoznaje o kulturnom i tradicijskom nasljeđu našeg zavičaja – Istre. Godišnje članovi plesne grupe sudjeluju na dvadesetak manifestacija, pa se do danas mogu pohvaliti sa šestotinjak nastupa.
C) VETERANI
Grupu veterana čine članovi koji u većoj mjeri više nisu plesno aktivni i koji se sastaju povremeno. Njihovo iskustvo i potpora koje nesebično prenose mlađim članovima Društva predstavlja neprocjenjivo bogatstvo, a mladima daje poticaj za daljnji uspješan rad i napredovanje.
LITERARNO-RECITATORSKA SEKCIJA
Na području Barbanštine postoji niz uspješnih pjesnika, što je ponukalo Upravni odbor KUD-a “Barban” da 2010. godine aktivira Literarno-recitatorsku sekciju, koju vodi Nives Trošt. Danas sekcija broji sedam članova koji aktivno sudjeluju u promicanju i očuvanjudomaće beside, odnosno specifičnog čakavskog govora Barbanštine. Većina članovi sekcije su pjesnici čiji su stihovi objavljeni u zajedničkim ili vlastitim zbirkama pjesama, a ostali članovi su recitatori.
Upravo na prijedlog članova Literarno-recitatorske sekcije u Barbanu je saživio Susret barbanskih pjesnika nazvan “Beside u jatu”, koji se održava svake godine u lipnju.
